NE UČITE DJECU DA BUDU SLABI

KADA EVOLUCIJA KRENE U DRUGOM SMJERU BODYSCULPT KAŽE NE !!!

Nekada je snaga značila sve, od sigurnosti do garantiranog obroka. A danas…?

Odgoj djece je jednako kao i društvo uvelike evoluirao međutim kada počnemo izvlačiti činjenice pitamo se dali je to zbilja tako?

Djeca su danas izoliranija nego ikada, od malih nogu čuvana od pada, od bilo kakvog u našim očima nekontroliranog dodira s okolinom.
Sve se svodi na procjenu roditelja, baka, djeda ili teta u vrtiću a kada se nešto već generacijski uvriježi postaje pravilo.
Veći dio njihove socijalizacije već je sada druženje s elektroničkim gadgetima jer tada su nam na oku, kontroliramo ih i ne moramo trošiti energiju i vrijeme čuvajući ih.
Nemoj ovo, nemoj ono, ne penji se ,ne skači, nemoj na biciklu, nemoj na ulicu, … pa kako idu stariji nije vrijeme da idu sami do dućana ili škole, kako god okrenuli njihovo vrijeme za suočavanje s okolinom i životom uvijek kasni.

Djeca se odgajaju do 12-te godine nakon toga ih oblikuju traume, stresovi poput onih u treningu, što su stariji i otporniji za svoj razvoj potrebuju veći stres.
Slijedi ulazak u pubertet, bez kretanja izostane hormonalni balans a s istim dolazi nesposobnost donošenja odluka, povodljivost, dugotrajna vezanost za roditelje ili neki novi autoritet koji ih u pravilu dovodi do još većeg zastranjenja.
Pa tako danas do tridesete ostaju s roditeljima i tek onda se bojažljivo otisnu u život, nije ni čudo što gotovo dvije trećine brakova okonča razvodom.

Nije ideja prirode da smo svi jednaki, ideja je da spoznamo svoju vrijednost i pronađemo svrhu jer kada imamo temelje i smjer svaki je dan proces i strast je zagarantirana.
Ovako sve što je teško postaje naš neprijatelj pa tako i teret.
Torbe su teške, sport je težak, utezi su opasni…

Jedina je istina da su djeca slaba, a razlog je jednostavan, ne rade ništa od navedenog: ne penju se, ne trče, ne nose teško i ne bave se sportom a kada to čine u pravilo je kontrolirano i sa sasvim krivim motivima…

Ideja o karijeri i novcu , povodljivosti ili dodatnom slobodnom vremenu za njihove roditelje.
Dijete od 9 godina za zaustavljanje iz punog sprinta treba 3 tjelesne mase, za skok s metar visine 4 tjelesne mase !

Nije torba teška nego je problem što nose samo torbu !
Ne hodaju, ne trče jer je lakše poslati poruku, jer će roditelji pomoći, jer je to što oni idu u školu najvažnija stvar na svijetu…

Što točno rad ?
Čime doprinose zajednici ?

Edukacija je proces koji ne počinje i ne završava u školi, riječ je segmentu koji svoju vrijednost dobiva tek onda kada se na isti nadoveže odgoj, socijalizacija, radne navike…
Tek onda kada zaprimljenu informaciju primjene u okruženju, asertivnost kao temelj za uspjeh…
Sve u prirodi funkcionira isključivo u ravnoteži pa tako i čovjek, izuzmemo li bilo koju kariku patimo od posljedica, slijede kompenzacije i inzistiranje na istim, klasika današnjeg konzumerističkog društva gdje je naša svrha nametnuta.

Nove vrijednosti ne utječu samo na našu djecu, svakoga dana se utapamo u kolektivnom zatupljivanju i za sve naše mane a primarno onu o nedostatku vremena pronalazimo isprike.

Koliko su stvari otišle daleko vidimo kroz primjere treće dobi, sve ranije starimo prvenstveno po odluci…
Opet ne smijemo, opasno je…
Bol i nemoć produkt su nepravilnog i nedostatnog kretanja, nedostatka otpora, jednostavno mirovanja, čovjek nije stvoren da miruje…
Ljudi kako ste odrasli ?
Kada ste se najbolje osjećali ?
Zar ste sve zaboravili ?
Aktivnost vas je stvorila, ona će vas i održati…
Aktivnost garantira život u vašem življenju…
Nemojte dozvoliti da vam se mažu oči…
Učinite nešto za sebe i krenite danas…

Bodysculpt u Zagrebu i Rijeci kreće s radom u manjim grupama do 4 osobe, djeca i treća dob.
Dva termina tjedno, sve uvjete imamo, rođeni smo za guranje, vučenje i nošenje a kada se educiramo za više slijede čučnjevi, mrtva dizanja i potisci 💪
Socijalizacija, razgovor pa i igra, sve to i puno više čeka vas u Bodysculpt gymovima…

Idemo živjeti svi zajedno 🖤💛

Roni Kovačić

LEAVE A COMMENT

RELATED POSTS